Zaista, čovjek je najčudnovatije biće na svijetu. Htio bi da krstari poput orla, ali mu nedostaju krila. Htio bi raspolagati snagom lava, ali nema šapa. Užasno nesavršenog ga stvori, gospodaru! I za kaznu pokloni mu još i razum i moć spoznaje vlastite bespomoćnosti.
Vladimir Bartol, 1903. – 1967., slovenski filozof, književnik, satiričar, dramaturg i kritičar
Čovjek može podnijeti i najteže bolove, ali vrhunac njegove tragedije skriven je u času kad gubi masku, a ne može je zamijeniti drugom i prisiljen je da živi gol.
Frano Alfirović, 1903. – 1956., hrvatski pjesnik i esejist
Važna je i odluka o tome da li čovjek potječe od majmuna, što je neoborivo irealno, ta majmun ne progoni obitelj, ne krivotvori rodoljubivo franke, ne čini abortuse i ne priređuje svjesna masovna ubojstva, da o drugom i ne govorimo.
Zoltán Csuka, 1901. - ?, mađarski pjesnik i prevodilac
Nema vanjske fatalnosti. Ali ima jedna unutrašnja fatalnost: dođe čas kad čovjek otkriva da je ranjiv: tada ga pogreške povuku sa sobom kao vrtoglavica.
Antoine de Saint-Exupéry, 1900. – 1944., francuski zrakoplovac i romanopisac
Čovjek slijep baza; ali mu svijet šapuće i otvara putove. Čovjek je primitivno biće, ali je životinja još primitivnija. Ne želim životinju, pa ni čovjeka. Više!
Mihály Babits, 1883. – 1941. mađarski pjesnik i esejist
Ne postavlja se pitanje koliko je velika životinja čovjek, već koja je životinja opasnija za čovječanstvo: da li ona koja ništa ne zna o životinjskom u sebi… ili ona koja je i suviše svjesna tog općeg životinjskog, i na njegov račun izvlači što više koristi.