Čovjek je doista velik kad je uvjeren da je malen; dobar je kad osjeća da mu treba biti bolji; naučen je kad zna da mu treba još mnogo naučiti, da mora učiti dok je živ.
Ljudevit Vuličević, 1839. – 1916., hrvatski pisac, raspop
Čovjeka možemo smatrati životinjom više vrste koja stvara filozofske sisteme i piše pjesme gotovo isto tako kao što dudov svilac stvara svoje čahure a pčele svoje košnice.
Hippolyte Taine, 1828. 1893., francuski kritičar i filozof
Najopasniji je onaj čovjek kojemu je tuđe sve što je ljudsko, koji je hladan prema sudbini rodne zemlje, prema sudbini bližnjega, prema svemu osim prema sudbini novčića koji je pustio u opticaj.
Mihail Jevgrafovič Saltikov-Ščedrin, 1826. – 1889., ruski satiričar
Vitalan čovjek nosi u svom duhu, u svom srcu, u svojoj krvi život društva: on boluje od njegovih bolesti, trpi zbog njegovih nevolja, cvate njegovim zdravljem, uživa u njegovoj sreći, nezavisno od vlastite, lične zaokupljenosti.
Visarion Grigorijevič Bjelinski, 1811. 1848., ruski književni kritičar i filozof
Svaki čovjek ima svoju historiju, a u povijesti svoje odsudne trenutke: i o čovjeku možemo suditi nepogrešivo samo po tome što je činio i kako se pokazao u tim časovima kada je na vagi sudbine ležao njegov život i čast i sreća. Što je čovjek veći, to je i njegova historija veličanstvenija, odsudni trenuci strašniji, a izlaz iz njih svečaniji i čudesniji.
Visarion Grigorijevič Bjelinski, 1811. 1848., ruski književni kritičar i filozof