Piti bez žeđi i voditi ljubav u svako doba, to je sve, gospođo, čime se razlikujemo od životinja.
Piere-Augustin Caron de Beaumarchais, 1732. – 1799., francuski dramski pisac
Htjeti postati djelomično boljim čovjekom uzaludan je pokušaj.
Imanuel Kant, 1724. – 1804., njemački filozof
Čovjek vrlo rano osjeća što je pravedno.
Imanuel Kant, 1724. – 1804., njemački filozof
Kad čovjek osjeti da nema čime pobuditi nečije poštovanje, odmah je spreman da mrzi.
Luc de Clapiers marquis de Vauvenargues, 1715. – 1747., francuski književnik i moralist
Malen je čovjek i na brdu malen; gorostas je velik i u jami.
Mihail Vasiljevič Lomonosov, 1711. – 1765., ruski znanstvenik i književnik
Nijedan čovjek nije sam po sebi ni velik ni dobar, nego tek onda kad se usporedi s drugima koji nisu tako dobri i veliki.
Samuel Johnson, 1709. – 1784., engleski leksikograf i pjesnik
Treba samo da pogledate vjetrokaz; on se okreće čas prema nježnom povjetarcu, čas prema snažnom sjevernjaku: i eto vam čovjeka.
François-Marie Arouet de Voltaire, 1694. – 1778., francuski filozof i pisac
Svi smo mi kao čovjek koji je pao u vodu pa se sve dotle mora mučiti i hvatati za svaku grančicu dok se ne oslobodi, ili ne propadne.
Kelemen Mikes, 1690. – 1761., mađarski filozof
Svi su ljudi braća, pa ipak se kolju među sobom; divlje zvijeri su manje okrutne. Lavovi ne ratuju protiv lavova, ni tigrovi protiv tigrova; oni napadaju samo životinje druge vrste; samo čovjek, premda ima razum, čini ono što životinje bez razuma ne čine nikada.
François de Salignac de la Mothe Fénelon, 1651. – 1715., francuski pedagoški pisac i teolog
Za čovjeka postoje samo tri događaja: roditi se, živjeti i umrijeti; on ne osjeća kad se rodi, pati što mora umrijeti, i zaboravlja da živi.
Jean de La Bruyére, 1645. – 1696., francuski pisac-moralist
Od Pariza do Perua, od Japana pa do Rima, od čovjeka luđeg stvora ne vjerujem da ima.
Nicolas Boileau, 1636. – 1711., francuski pjesnik i kritičar
Čovjek koji se ne koristi svojim razumom pitoma je životinja; čovjek koji ga zloupotrebljava divlja je životinja.
George, Savile Lord Halifax, 1633. – 1695., engleski državnik i pamfletist
Pa kakva je to čovjek varka? Kakav osobenjak, kakvo čudovište, kakva zbrka, kakav predmet proturječnosti, kakvo čudo! Sudac svih stvari, ubogi crv; rizničar istine, smetlište neizvjesnosti i zablude; dika i odrod svemira.
Blaise Pascal, 1623. – 1662., francuski filozof i književnik
Najveća je čovjekova veličina u tome što zna da je bijedan. Drvo ne zna da je bijedno.
Blaise Pascal, 1623. – 1662., francuski filozof i književnik
Čovjek nije ni anđeo ni životinja, i nesreća je što onaj koji želi da postane anđeo postaje životinja.
Blaise Pascal, 1623. – 1662., francuski filozof i književnik
Čovjek je samo trska, najslabija u prirodi, ali trska koja misli.
Blaise Pascal, 1623. – 1662., francuski filozof i književnik
Človek je mlohavosti pelda (slika). Sreče igra. Kip nestalnosti. Nevolje vaga. Vremena plen.
Juraj Habdelić, 1609. – 1678., hrvatski književnik
Voda poprimi dobra i loša svojstva onih slojeva kroz koje teče, a čovjek onog podneblja u kojem je rođen.
Baltasar Gracian Y Morales, 1601. – 1658., španjolski pisac i moralist
Čovjekov najveći zločin jest u tome što se rodio.
Pedro de la Barca Calderon, 1600. – 1681., španjolski dramski pisac
Nisu vremena loša, nego čovjek.
John Beamont, 1583. – 1627., engleski pjesnik
Smijem sve ono što dolikuje čovjeku;
William Shakespeare, 1564. 1616., engleski dramatičar i pjesnik
Čovjek koji je samo prirodan morao bi biti izvanredno obdaren vrlinama; kao što dragi kamen valja da bude skupocjen ako je postavljen bez ukrasa.
Francis Bacon, 1561. – 1626. engleski filozof i esejist
Mrtav odlazi u grob, a živ za pogačom.
Miguel Savedra de Cervantes, 1547. – 1616., španjolski pjesnik, pripovjedač i dramski pisac
Nema životinje na svijetu koje bi se čovjek morao više bojati od čovjeka.
Michel Eyquem seigneur de Montaigne, 1533. – 1592., francuski pisac i filozof
Čovjek valja za sto ljudi, a sto ne valjaju za jednoga.
Marin Držić, 1508. – 1567., hrvatski pjesnik i komediograf
