Nema uistinu ništa na svijetu što toliko zavede razum da se uspava i da ne bude budan kao pomisao da će čovjek provoditi život uz ljubaznu ženu.
Samuel Johnson, 1709. – 1784., engleski novinar, esejist
,
Izabrah svoju ženu kao što je ona odabrala vjenčanu haljinu, ne zbog fine sjajne površine, već zbog kvaliteta da će se dugo nositi.
Oliver Goldsmith, 1730. – 1774., engleski pjesnik, esejist, dramatičar i romanopisac
,
Od svih ozbiljnih stvari brak je najsmješniji...
Pierre-Augustin Caron de Beumarchais, 1732. – 1799., francuski dramski pisac
,
Supruzi koji žele da se podnose,
neka to nauče od nas dvoje!
Ako želiš da se dvoje ljubi,
treba samo da ih rastaviš.
Johan Wolfgang Goethe, 28. VIII. 1749. – 22. III. 1832., njemački književnik i mislilac
,
Najboljom ženom smatra se ona koja bi bila kadra da svojoj djeci zamijeni oca kad on umre.
Johan Wolfgang Goethe, 28. VIII. 1749. – 22. III. 1832., njemački književnik i mislilac
,
Većina sretnih brakova sklapa se uzdišući, većina nesretnih brakova u zanosu ushićenja.
August v. Kotzebue, 1761. – 1819., njemački pisac
,
Brak može biti sretan pod ovim uvjetom: jedan i drugi bračni drug mora sebi odrediti kao prvu dužnost ovu neizmjenljivu odluku: želim da volim i da poštujem ono srce kome sam dopustio da bude gospodar moga.
Silvio Pellico, 1789. – 1854., talijanski pjesnik i revolucionar
,
Bračna lutrija je gotovo uvijek – srećka bez zgoditka.
Johan Ludvig Heiberg, 1791. – 1860., danski književnik
,
Brak se mora neprestano boriti protiv nemani koja sve proždire – protiv navike.
Honoré de Balzac, 1799. – 1850., francuski književnik
,
Brak sjedinjuje za čitav život dva bića koja se uopće ne poznaju.
Honoré de Balzac, 1799. – 1850., francuski književnik
,
Pogreške žena su ujedno optužnica protiv egoizma, nebrige i ništavnosti njihovih muževa.
Honoré de Balzac, 1799. – 1850., francuski književnik
,
Brak je sličan smrti, jer malo njih u nj stiže spremno.
Niccolò Tommaseo, 9. X. 1802. – 1. V. 1874., talijanski književnik hrvatskoga podrijetla
,
Ljubavni dogovori započinju obično tako da ih se drži jedna i druga strana, dok često završavaju tako da ih samo jedna strana poštuje.
Francesco Domenico Guerrazzi, 1804. – 1873., talijanski književnik
,
Duša je braka simpatija koju kroti razum.
Cesare Cantù, 1804. – 1895., talijanski povjesničar
,
Bolje je biti dobro obješen nego loše oženjen.
Sören Kierkegaard, 1813. – 1855., danski filozof
,
Kad muž prilazi ženi odviše nježno, onda je potajice vrijeđa.
Christian Friedrich Hebbel, 1813. – 1863., njemački dramatičar
,
Proučavaju se tri sedmice, ljube se tri mjeseca, svađaju se tri godine, podnose se trideset godina, a djeca počinju nanovo.
Hippolyte Taine, 1828. – 1893., francuski kritičar i filozof
,
Gledaj na ženu kao da ti je zaručnica i znaj da ona ima svaku minutu pravo reći: nisam zadovoljna s tobom, otiđi; gledaj je tako i ona će nakon devet godina poslije tvoje svadbe buditi u tebi isti poetični osjećaj kao zaručnica, čak još poetičniji, još idealniji u najboljem smislu te riječi.
Nikolaj Černiševski, 1828. – 1899., ruski književnik i filozof
,
Svrha je objeda ishrana, a svrha braka – obitelj.
Lav Nikolajevič Tolstoj, 28. VIII. 1828. – 7. XI. 1910., ruski književnik
,
Ljubav je najbolja zaštitnica u braku, a uzajamno je poštovanje najpouzdaniji prijatelj.
Paolo Mantegazza, 1831. – 1910., talijanski fiziolog i antropolog
,
I najmanji ljudi kupuju čizme s mnogo više pažnje nego što izabiru životnu drugaricu.
Nikolaj Semjonovič Ljeskov, 1831. – 1895., ruski književnik
,
Brak je kemijski pokus u kome od dva neopasna elementa, kad se spoje, može nastati otrov.
Édouard Pailleron, 1834. – 1899., francuski komediograf
,
Ne nedostatak ljubavi, nego nedostatak prijateljstva stvara nesretne brakove.
Friedrich Nietzsche, 1844. – 1900., njemački filozof i pjesnik
,
Ljubav je Eolova harfa koja se oglašava sama od sebe; brak je harmonij koji svira samo kad nogom pritiskujemo pedale.
Paul Masson, 1846. – 1896., francuski publicist
,
Vreća puna otrovnica u kojoj se nalazi samo jedna jegulja – eto, to je bračna sreća
Carlo Dossi (pravo ime: Alberto Pisani Dossi), 1849. – 1910., talijanski književnik
,