Ljudi osjećaju potrebu da uvijek nekoga okrivljuju zbog svoje nesreće ili štete.
Pirandello
Osobna sreća je nemoguća bez sreće drugih.
Černiševski
U našim sredinama čovjek od srca može samo da uzmiče u mrak, da vidi što oni osvijetljeni rade.
Vladimir Gačinović, 1890. – 1917., srpski publicist; smatraju ga ideologom Mladobosanaca
U društvu koje se raspada pravda više nije osnova ni potka, već samo vrpca kojom se krpe poderotine.
Milan Vukasović, 1882. – ?. srpski basnopisac
Čovjek je onakav kakvo je društvo u kome se kreće.
Euripid, 485. – 406., grčki dramatičar, posljednji klasik grčke tragedije
Koliko god sam puta zašao među ljude, uvijek sam osjetio da sam ponešto izgubio od svoje ličnosti.
Lucije Anej Seneka, oko 4. prije naše ere – 65., rimski filozof i pisac
Nemojte se varati u tome da loše društvo ne kvari dobre navike.
Pavao (pravo ime: Šaul) između 5. i 8. – oko 67., apostol rodom iz Tarsa
Ali u danima našim u najboljoj slozi zmije žive, jer divlja zvijer svoje štedi i sve se jedna drugoj dive.
Decim Junije Juvenal (Decimus Iunius Iuvenalis), oko 60. – 140., rimski pjesnik iz Kvinuma
Pitomi s divljijemi ne imaju što činit.
Marin Držić, 1508? – 1567., hrvatski petrarkistički pjesnik i vrlo vješt komediograf
Kad se kruh pojede, i društvo se raziđe.
de Cervantes Saavedra, 1547. – 1616., španjolski književnik
Ljudi ne bi mogli dugo živjeti u društvu kad ne bi mogli varati jedni druge.
François duc de La Rochefoucauld, 1613. – 1680., francuski političar i pisac
Što čovjek više proširuje krug svojih znanaca, to bolje po njega.
Samuel Johnson, 1709. – 1784., engleski novinar, esejist, biograf, dramatičar, kritičar i leksikograf, sastavljač prvog engleskog modernog rječnika
Društveni poredak ne izlazi iz same prirode. On se zasniva na konvencijama.
Jean Jacques Rousseau, 28. VI. 1712. – 2. VIII. 1778., francuski književnik i filozof
Ti nemaš ono što imaju drugi, a drugi nemaju tvojih vrlina. Iz te se nepotpunosti rađa društvenost.
Christian Fürchtegott Gellert, 1715. – 1769., njemački književnik, profesor sveučilišta u Leipzigu
Društvo bi bilo nešto prekrasno kad bi se ljudi iskreno zanimali jedni za druge.
Nicolas-Sébastien Roch Chamfrot, 1741. – 1794., francuski književnik
Nikad ne smijemo zaboraviti da je u društvu draže ako ga zabavljamo nego ako ga poučavamo.
Adolf von Knigge, 1752. – 1796., njemački književnik
Tko se s mnogima druži, taj se bavi trgovinom na sitno u kojoj se mnogo radi, ali malo zaradi
Adolf von Knigge, 1752. – 1796., njemački književnik
U dobro uređenom društvu dobri treba da služe kao uzor, a zli kao primjer.
Louis Gabrijel Bonald, 1754. – 1840., francuski filozof i političar
Čovjeku je suđeno da živi u društvu. Neka u društvu i živi. On nije potpun čovjek i proturječi samome sebi živi li izolirano.
Johann Gottlieb Fichte, 1762. – 1814.,jedan od najznačajnijih njemačkih filozofa
Među dobrim duševnim ljudima lako se podnosi teret života.
Novalis (pravo ime: Friedrich Leopold Freiherr von Hardenberg), 2. V. 1772. – 25. III. 1801., njemački književnik
Čovjek se može mnogo čega odreći, samo ne ljudi.
Ludwig Börne (pravo ime: Löb Baruch), 1786. – 1837., njemački književnik i novinar
Društvenost se ubraja među opasne, pa čak i pogubne sklonosti, jer nas povezuju s bićima koja su velikom većinom moralno nevaljala i intelektualno tupa ili nastrana.
ARtur Schopenhauer, 1788. -1860., njemački filozof, metafizički voluntarist i pesimist
Kao što je ljubav prema životu zapravo samo strah od smrti, tako i društvenost ljudi zapravo nije izravna; ona se, naime, ne zasniva na ljubavi prema društvu, nego na strahu od osamljenosti.
artur Schopenhauer, 1788. -1860., njemački filozof, metafizički voluntarist i pesimist
Zašto su obični ljudi tako društveni i prilagodljivi? Zato što lakše podnose druge nego same sebe.
Artur Schopenhauer, 1788. -1860., njemački filozof, metafizički voluntarist i pesimist
Ljudsko se društvo tako razvija jer živi u metežu mišljenja i strasti, svjetla i tame, obrazovanosti i barbarstva. Ono nije pakao ni nebo jer se u njemu nalaze elementi i jednoga i drugoga.
Silvio Pellico, 1789. – 1854., talijanski pjesnik i revolucionar
