Smrt je strah od nepoznatog. Ali, i život nam je bio nepoznat dok se nismo rodili!
Kemal Mujičić, 1939. - ?,
,
Bit će velika šteta za tebe ako umreš. Za druge to neće biti veliki gubitak, ali za tebe će biti nenadoknadiv. Nikome nisi tako potreban kao sebi.
Miroslav Karaulac, 1932. - ?., južnoslavenski? pripovjedač i dramatičar
,
Dok nas se smrt ne dotakne, možemo biti bez iluzija o životu.
Slobodan Novak, 1924. - ?, hrvatski novelist, romanopisac, pjesnik i esejist
,
Ah, ta smrt! Sve je kao nezasićena vreća, iskrpana tuđim životima.
Slavko Janevski, 1920. - ?, makedonski književnik, pjesnik
,
Kad umrem,
nemoj mi zaklopiti oči,
da bih barem jednom vidjela
kako tuguješ
za mnom.
Mila Kačičeva, 1912. - ?, slovenska pjesnikinja
,
Kako je čovjek jadan u usporedbu s okrutnom veličanstvenošću smrti.
Ivo Kozarčanin, 1911. – 1941., hrvatski pjesnik i pripovjedač
,
Kad bi smrt barem mogla odspavati na rate!
Stanislaw Jerzy Lec, 1909. – 1966., poljski književnik i aforističar
,
Da je umro, nije još uvijek dokaz da je živio.
Stanislaw Jerzy Lec, 1909. – 1966., poljski književnik i aforističar
,
Smrt iskupljuje svaki život.
Vladan Desnica, 1905. - 1967., hrvatski pripovjedač i romanopisac
,
Ali... svi mi umiremo, srce moje! Prostaci i gospoda!
Smrt je naš dobri pastir. On nosi palicu jaku
Te nas izjednačuje sa stokom koja se kolje.
Dragutin Tadijanović, 1905 - , hrvatski pjesnik
,
I kad nikog od nas više ne bude,
Sjat će sunce nad oranicama.
Dragutin Tadijanović, 1905 - , hrvatski pjesnik
,
Smrt je u zaboravu, a ne u faktu smrti; čovjek je mrtav, kad ga se više nitko ne sjeća.
Frano Alfirević, 1903. – 1956., hrvatski pjesnik i esejist
,
U smrti drugoga umiru svi živi, a najbliži najjače, jer se vole.
Sida Košutić, 1902. – 1965., srpska pjesnikinja i prozaistica
,
I požar se užasni pohotno valja
preko svih rijeka, mora, zemalja.
Umrijet ćemo i mi, sutra, ili nešto kasnije,
smrću vrelom, podmuklom.
(Zar nije još užasnije
živjeti dan-dva s lubanjom slomljenom?)
Dušan Vasiljev, 20. stoljeće?, srpski pjesnik
,
Stotinu sam puta već umirao,
ne gubeći život, sličan plamenu svijeće,
ali sam u vječnoj bitci ostao nepovrijeđen,
jer nikada ne gine plamen, nego svijeća.
Kazim-Kan, 20. stoljeće, afganistanski pjesnik
,
U oči smrti gledao je – poslije smrti svojih očiju.
Gustav Krklec, 1899. - ?, hrvatski pjesnik, esejist, feljtonist, i romanopisac
,
Ne! Život se ne da razbiti,
taj vječni, gordi džin.
Smrt je tek stanka kratka,
kada se
u vječnoj drami njegovoj
svršava koji čin.
Gustav Krklec, 1899. - ?, hrvatski pjesnik, esejist, feljtonist, i romanopisac
,
U smrti svi se izjednačujemo.
Antun Branko Šimić, 1898. – 1925., hrvatski pjesnik, esejist, kritičar
,
Ni najljepši nekrolog nije nikome produžio život.
Umrijeti, to znači prijeći na stranu jačega.
Jean Rostand, 1894. - ?., francuski pjesnik i dramatičar
,
Tko je prevladao strah od smrti, prestaje strepiti pred njenim dolaskom, već počinje sa zanimanjem pratiti oblike u kojima se ona pojavljuje.
Antun Barac, 1894. – 1955., hrvatski književni povjesničar
,
Smrt ne čeka nitko odveć dugo.
Ivo Andrić, 1892. – 1975., srpski književnik, Nobelovac, hrvatskoga podrijetla
,
Izlječenja nema samo od smrti.
Lidija Sejfullina, 1889. - ?. ruska književnica
,
Postoje smrti velike, bijedne, žalosne, ravnodušne smrti, kao što postoje veliki, bijedni ili ravnodušni životi.
Josef Čapek, 1887. – 1945., češki slikar i književnik
,
Nije smrt najtužnija zato što je zajedno s njom sve završava, nego zato što poslije nje ništa ne započinje.
Tadeusz Kotarbiński, 1886. – ?, poljski književnik
,
Život osvjetljava svjetiljka smrti.
Veikko Antero Koskenniemi, 1885. – 1962., finski pjesnik i sveučilišni profesor
,