|
|
Znati da znamo i da ne znamo što ne znamo pravo je znanje.
|
|
Henry David Thoreau
|
,
|
|
|
|
|
Što čovjek više uči, to više osjeća da malo zna.
|
|
Josip Broz Tito, 1892. - 1950., hrvatski državnik, političar i publicist
|
,
|
|
|
|
|
Tko zna odviše za ovaj svijet, mora da umre.
|
|
Tito Strozzi
|
,
|
|
|
|
|
Nitko ne zna sve, nego svatko zna nešto.
|
|
Ante Starčević
|
,
|
|
|
|
|
Između znanja i stvaranja postoji golem ponor preko kojega se često tek poslije teških borbi izgrađuju most.
|
|
Robert Schumann
|
,
|
|
|
|
|
Najgore je mnogo znati.
|
|
Mirko Božić, 1919. – ?, hrvatski romanopisac
|
,
|
|
|
|
|
Pretjerano znanje katkada nas čini plašljivima i oduzima nam povjerenje u naše spontane poticaje.
|
|
Octavio Paz, 1914. – ?, meksikanski pjesnik i esejist
|
,
|
|
|
|
|
O mnogim stvarima znamo samo njihova imena i ništa više.
|
|
Josef Čapek, 1887. – 1945., češki slikar i književnik
|
,
|
|
|
|
|
U praznu glavu stane mnogo znanja.
|
|
Karl Kraus, 1874. – 1936., austrijski književnik i novinar
|
,
|
|
|
|
|
Ljudi koji prekomjerno gase žeđ za znanjem postaju društvena nevolja.
|
|
Karl Kraus, 1874. – 1936., austrijski književnik i novinar
|
,
|
|
|
|
|
Težnja za znanjem, mislim, ponajviše je potaknuta ljubavlju za moći.
|
|
Bertrand Russell, 1872. – ?., engleski filozof i književnik
|
,
|
|
|
|
|
Što više škola – to manje robova. Što više znanja – to više imanja.
|
|
Stjepan Radić, 1871. – 1928., hrvatski političar i pisac
|
,
|
|
|
|
|
Znanje je potrebno u životu kao puška u borbi.
|
|
Nadežda Konstantinovna, 1869. – 1939., Krupska, ruska društveno-politička djelatnica
|
,
|
|
|
|
|
Što čovjek manje zna, zadovoljniji je sa sobom i sa onim što zna.
|
|
Božidar Knežević, 1862. – 1905., srpski književnik
|
,
|
|
|
|
|
Znanje i pravda govore, dok neznanje i nepravda urliču.
|
|
Arturo Graf, 1848. – 1913., talijanski književnik
|
,
|
|
|
|
|
Znanje nastaje od zrnaca svakodnevnog iskustva.
|
|
Dmitrij Ivanovič Pisarev, 1840. – 1868., ruski književni kritičar i publicist
|
,
|
|
|
|
|
Znanje, samo znanje čini čovjeka slobodnim i velikim.
|
|
Dmitrij Ivanovič Pisarev, 1840. – 1868., ruski književni kritičar i publicist
|
,
|
|
|
|
|
Učim svakog dana da bi sutradan mogao poučavati.
|
|
Émile Faguet, 1847. – 1916., francuski književni kritičar i povjesničar
|
,
|
|
|
|
|
Znanje vodi k jedinstvu, kao što neznanje vodi k raznovrsnosti.
|
|
Šri Ramakrišna, 1836. – 1886., indijski filozof i publicist
|
,
|
|
|
|
|
Znanje je vrlina koja ujedinjava dvije najljepše ljudske osobine: pravednost i moć.
|
|
Paolo Mantegazza, 1831. – 1910., talijanski fiziolog i antropolog
|
,
|
|
|
|
|
Valja već nešto i znati ako se hoće sakriti da se ništa ne zna.
|
|
Marie v. Ebner-Eschenbach, 1830. – 1916. austrijska književnica
|
,
|
|
|
|
|
Svako znanje proizlazi iz sumnje, a svršava u vjerovanju.
|
|
Marie v. Ebner-Eschenbach, 1830. – 1916. austrijska književnica
|
,
|
|
|
|
|
Znanje je otrov koji u velikim dozama liječi u malim ubija.
|
|
Mór Jókal, 1825. – 1904., mađarski romansijer
|
,
|
|
|
|
|
Ako je malo znanja opasno, gdje je čovjek koji ga ima toliko da bi bio izvan opasnosti?
|
|
Thomas Huxley, 1825. – 1895., engleski biolog
|
,
|
|
|
|
|
Oni koji čitaju znaju mnogo; oni koji promatraju znaju ponekad još i više.
|
|
Alexandre Dumas (Sin), 1824. – 1895., francuski književnik
|
,
|
|
|
|
|
